10. poglavlje
1 Tada, nakon što je prestala vapiti prema Bogu Izraelovom i izgovorila sve te riječi,
2 ona se diže iz svog klanjanja, pozva svoju pratilju i siđe u kuću gdje je provodila dane šabata i blagdana;
3 ona skinu kostrijet kojim bijaše ogrnuta, ona ostavi svoju udovičku odjeću, opra svoje tijelo vodom i pomaza ga jednim gustim mirisnim uljem; ona počešlja kose na svojoj glavi, stavi u njih jednu vrpcu i ogrnu svoje blagdanske haljine kojima se odijevala u dane kad njen muž živješe, Manase;
4 ona obu sandale na noge, stavi svoje ogrlice, svoje narukvice, svoje prstenje, svoje naušnice i sav svoj nakit i učini se veoma otmljenom za zavesti oči ljudima koji bi ju gledali.
5 Ona dade svojoj pratilji jednu mješinu vina i jedan vrč ulja; ona napuni jednu bisagu ječmenim brašnom, kolačima od suhog voća, kruhom i sirom; ona omota brižljivo sve te svoje posude i zaduži njima svoju pratilju.
6 One iziđoše prema vratima Betulije i tu nađoše Oziasa i gradske starješine. Habrisa i Harmisa, koji bijahu tu.
7 Kad oni vidješe njeno izmijenjeno lice i presvučenu haljinu, oni se još više zadiviše njenoj ljepoti i rekoše joj:
8 ” Nek' ti Bog naših otaca dadne naći milost i izvršiti tvoje poduzeće za ponos sinova Izraelovih i za oduševljenje Jeruzalema!“
9 Ona izreče slavu Bogu i reče njima: ” Zapovjedite da mi se otvore vrata grada i ja ću izići za ispuniti to o čemu vi govoriste sa mnom“; oni dadoše zapovijed mladim ljudima da joj otvore kao što im ona bijaše rekla.
10 Oni učiniše tako i Judita iziđe sa svojom sluškinjom. Gradski ljudi ju gledahu sve dok ona ne bi sišla niz planinu i prošla kroz dolinu, potom ju više ne vidješe.
11 One iđaše sasvim ravno u dolinu i predstraža Asirijaca dođe im u susret.
12 Oni ju uhvatiše i ispitaše: ” S koje si ti strane? Otkud dolaziš tiđ Kamo ti ideš?“ Ona odgovori: ” Ja sam jedna kćer Hebreja i ja sam pobjegla od njih jer su oni gotovi da budu predani vama za pašu.
13 Za mene, ja dolazim vidjeti Holoferna, glavnog zapovjednika vaše vojske, da mu donesem riječi istine i ja ću njemu pokazati put ispred njega koji treba slijediti za postati gospodarom sve planinske oblasti, a da ne uzmanjka na prozivci ni čovjek ni živa duša.“
14 Saslušavši njene riječi i vidjevši njeno lice a ona im se učini božanstvenom sa svoje ljepote , ljudi joj rekoše:
15 ” Ti si spasila svoj život hiteći sići predstaviti se našem gospodaru. Sada, dođi u njegov šator; izvjesni između nas će te voditi sve dok te ne predaju u njegove ruke.
16 Kad se nađeš pred njim, nemaj straha u srcu svom, već ponovi svoje riječi i on će ti učiniti dobro. “
17 Oni izabraše između sebe stotinu ljudi koji se pridružiše njoj i njenoj pratilji i odvedoše ju sve do Holofernovog šatora;
18 nastade jedno sakupljanje u cijelom taboru, jer bijaše objavljen njen dolazak među šatore; stvorio se jedan krug oko nje, dok ona stajaše pred Holofernovim šatorom čekajući da se on obavijesti o njenom predmetu.
19 Divilo se njenoj ljepoti i divilo se sinovima Izraelovim zbog nje, i svatko govoraše onom drugom: ” Tko bi prezrio ovaj narod koji u sebi ima slične žene? Ne bi bilo dobro ostaviti preživjeti ni jednog čovjeka; preživjeli bi bili oteti svu zemlju!“
20 Oni koji spavaše kod Holoferna iziđoše kao i svi časnici i uvedoše Juditu pod šator.
21 Holofern počivaše na svom krevetu pod komarnikom od načinjenim purpura, zlata, smaragda i optočenog dragog kamenja.
22 Izvjestiše ga o njoj i on ode na ulaz svog šatora prethođen od srebrenih zubalja.
23 Kad Judita stiže pred njega i njegove časnike, svi se zadiviše ljepoti njenog lica. Ona pade na lice svoje i pokloni se pred njim, a sluge njegove ju podigoše.
Prijevod: Tomislav Dretar (Wikizvor, CC BY-SA 3.0); dopune iz javno dostupnih prijevoda.