Sveta Agata, djevica i mučenica

Djevojka iz Katanije

Sveta Agata rodila se u 3. stoljeću, prema jednoj predaji u Kataniji, prema drugoj u Palermu na Siciliji - Katolička enciklopedija bilježi da oba grada polažu pravo na to da su njezino rodno mjesto. Odrasla je u uglednoj obitelji i još je kao mlada djevojka posvetila svoj život Kristu, odlučivši ostati djevicom radi vjere, što je u to doba bio čest oblik posvećenog života među kršćankama. Njezina ljepota i podrijetlo privukli su pozornost rimskih vlasti u trenutku kad se nad Crkvom nadvio novi val progona.

Progon i Kvincijanovo udvaranje

Prema Aktima koje prenosi Katolička enciklopedija, a koji su nastali kasnije i sadrže brojne legendarne elemente, rimski upravitelj Sicilije po imenu Kvincijan zaželio je Agatu za sebe. Kad je ona odbila njegove ponude pozivajući se na svoju posvećenost Kristu, Kvincijan je pokušao slomiti njezinu odlučnost tako što ju je poslao u kuću razvratne žene da je ondje pokuša navesti na odustajanje od vjere i djevičanstva. Ni to nije uspjelo, pa je Agata potom službeno optužena kao kršćanka - vjerojatno u vrijeme cara Decija (250. - 253.), premda točno razdoblje njezina mučeništva izvori ne navode sa sigurnošću.

Mučeništvo

Kad je odbila žrtvovati poganskim bogovima, Kvincijan je naredio da je se podvrgne mučenju. Prema predaji sačuvanoj u latinskim Aktima, među ostalim mučenjima naredio je da joj se odsijeku grudi - pojedinost koja je postala njezino najprepoznatljivije obilježje u ikonografiji, gdje se često prikazuje s pladnjem na kojem nosi svoje grudi. Predaja dalje kazuje da joj se u tamnici ukazao sveti Petar apostol i čudesno iscijelio njezine rane, no Kvincijan ju je potom podvrgnuo daljnjem mučenju, od kojeg je nedugo potom preminula u zatvoru. Katolička enciklopedija upozorava da ove pojedinosti pripadaju pobožnoj legendi, dok povijesna jezgra ostaje mučeništvo mlade kršćanke i njezino rano štovanje u Crkvi, potvrđeno već u najstarijim martirologijima.

Zaštitnica Katanije i Etna

Agatin kult brzo se proširio i postao je jedan od najraširenijih štovanja djevica mučenica starokršćanske Crkve. U rodnoj Kataniji predaja joj pripisuje zaštitu od erupcija obližnjeg vulkana Etne: prema gradskoj tradiciji, kad je lava jednom prijetila da će zatrpati grad, stanovnici su na put lave iznijeli njezin veo, nakon čega se lava navodno zaustavila. Otad se u Kataniji na dan njezina štovanja u procesijama nosi relikvija vela pripisanog njezinu grobu, a čin se ponavlja i u trenucima vulkanske aktivnosti kao čin zaziva zaštite. Katolička enciklopedija bilježi i običaj blagoslova kruha i vode na njezin blagdan u pojedinim mjestima.

Mjesto u liturgiji i štovanje kroz stoljeća

Sveta Agata jedna je od rijetkih žena mučenica čije je ime uvršteno u rimski kanon mise, uz Agnezu, Luciju, Cecilija i druge, što svjedoči o iznimno ranom i postojanom štovanju u Crkvi još od prvih stoljeća. Njezin se blagdan slavi 5. veljače, a njezin lik nadahnuo je brojna umjetnička djela diljem katoličkog svijeta. Zbog pojedinosti vezane uz mučenje grudi, s vremenom je postala zaštitnica dojilja, a u novije doba i žena oboljelih od raka dojke, kojima je njezin primjer postojanosti u patnji izvor utjehe i nade.

Baština koja traje

Katanija do danas svake godine u veljači organizira jednu od najvećih vjerskih svetkovina u Europi u čast svoje zaštitnice, s procesijom kandelora (svijećnjaka) i relikvijara kroz gradske ulice. Agatino ime nosi katedrala grada, a njezina se povijest, unatoč legendarnim slojevima nastalim stoljećima nakon njezine smrti, i danas prepoznaje kao svjedočanstvo vjernosti mladih kršćanki prvih stoljeća Crkve koje su izabrale ostati dosljedne svom uvjerenju pod cijenu vlastita života.