Sveti Andrija Dung-Lac i drugovi, mučenici

Dijete iz siromašne obitelji koje je postalo svećenik

Andrija Dung-Lac rođen je oko 1795. godine u siromašnoj obitelji u sjevernom Vijetnamu, s izvornim imenom Dung An-Tran. Kad se obitelj preselila u Hanoi, dvanaestogodišnji je dječak upoznao kršćanskog katehistu koji ga je poučio u vjeri i krstio, dodavši mu ime Andrija. Nakon dužeg razdoblja formacije i rada u službi Crkve, zaređen je za svećenika 1823. godine te je stekao glas propovjednika poznatog po jednostavnom, asketskom načinu života, kojim je privlačio mnoge nove vjernike unatoč stalnoj opasnosti od uhićenja.

Tri stoljeća progona kršćana u Vijetnamu

Kršćanstvo je u Vijetnam stiglo preko europskih misionara još u sedamnaestom stoljeću, no od samog je početka nailazilo na povremene, a potom i sustavne progone od strane carskih vlasti koje su u njemu vidjele prijetnju tradicionalnom poretku i utjecaj stranih sila. Prema procjenama povjesničara, između 1630. i 1886. godine mučeništvo je u Vijetnamu podnijelo između sto trideset tisuća i tristo tisuća kršćana, dok su drugi bili prisiljeni bježati u planine i šume ili u progonstvo. Mnogi su prošli osobito okrutne oblike mučenja, uključujući žigosanje riječima 'lažna vjera' na licu i oduzimanje sve imovine.

Vladavina cara Minh-Manga i zabrana vjere

Progoni su osobito ojačali za vladavine cara Minh-Manga, koji je zabranio djelovanje stranih misionara i naredio vijetnamskim kršćanima da javno pogaze raspelo u znak odricanja od vjere, pod prijetnjom teških kazni onima koji to odbiju. U tim je okolnostima Andrija Dung-Lac nastavio tajno djelovati među vjernicima, svjestan da svaki susret sa svećenikom ili sudjelovanje u sakramentima može biti otkriveno i prijavljeno vlastima. Njegov je način života, obilježen siromaštvom i pokretljivošću, bio i praktična nužnost i izraz duhovne opredijeljenosti.

Uhićenje, otkup i ponovno uhićenje

Godine 1839. Andrija je uhićen zajedno sa svećenikom Petrom Thijem, kojega je posjetio radi ispovijedi. Njihova je zajednica vjernika uspjela prikupiti sredstva za otkup obojice svećenika, no ubrzo su ponovno uhićeni, ovaj put bez mogućnosti izbjegavanja kazne. Nakon razdoblja mučenja, obojica su osuđeni na smrt te su 21. prosinca 1839. godine pogubljeni odrubljivanjem glave u Hanoiju, ostavši postojani u vjeri do posljednjeg trenutka, prema svjedočanstvima onodobnih kršćanskih zajednica koje su njihovu smrt zabilježile kao mučeništvo.

Sto sedamnaest mučenika i njihovo proglašenje svetima

Andrija Dung-Lac postao je s vremenom simbol cijele skupine od sto sedamnaest mučenika, koji su tijekom nekoliko valova progona u Vijetnamu izgubili život zbog vjere: devedeset i šest Vijetnamaca, jedanaest Španjolaca i deset Francuza, otprilike podjednako svećenika i laika, među kojima se spominje i devetogodišnje dijete. Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je svetima zajedno, 19. lipnja 1988. godine, u obredu kojem tadašnja komunistička vlast Vijetnama nije dopustila da prisustvuju domaći predstavnici, no oko osam tisuća vijetnamskih vjernika u dijaspori sudjelovalo je u proslavi. Andrija Dung-Lac danas se štuje kao zaštitnik Vijetnama, a njegov spomen podsjeća na Crkvu koja je rasla usred progona, a ne unatoč njemu.

Vijetnamska Crkva danas

Unatoč stoljećima progona i kasnijim ograničenjima pod komunističkom vlašću, vijetnamska katolička zajednica ostala je jedna od najživljih u Aziji, s brojnim svećeničkim i redovničkim zvanjima te snažnom pučkom pobožnošću prema svojim mučenicima. Spomen svetog Andrije i njegovih sto šesnaest drugova slavi se svake godine 24. studenoga, a njihova zajednička slika, muškarci i žene, svećenici i laici, stranci i domaći ujedinjeni istom vjerom pred istim progoniteljem, ostaje snažan podsjetnik da mučeništvo ne poznaje ni narodnosnu ni staleušku granicu.