Sveti Ivan Kapistranski, svećenik

Pravnik koji postaje franjevac

Ivan Kapistranski rođen je 24. lipnja 1386. u mjestu Capestrano u talijanskoj pokrajini Abruzzo, kao sin viteza francuskog ili njemačkog podrijetla doseljenog u Italiju. Školovao se za pravnika u Perugii pod vodstvom pravnika Pietra de Ubaldisa i pokazao takav dar da je već 1412. imenovan guvernerom grada Perugie, obnašajući visoku upravnu dužnost u Napuljskom kraljevstvu i vodeći dotad uspješan svjetovni život.

Sve je to napustio nakon što je 1415., tijekom rata između Perugie i Riminija, dopao zarobljeništva. To iskustvo duboko ga je duhovno preobrazilo, pa je odlučio ostaviti svjetovnu karijeru, obitelj i imetak i stupiti u franjevački red. U red je ušao 4. listopada 1416., a zaredio se 1417., proučavajući bogoslovlje pod vodstvom svetog Bernardina Sijenskog, čijim je bliskim suradnikom i prijateljem ostao te se, poput njega, zauzeo za strogo tumačenje redovničkog siromaštva.

Propovjednik diljem Europe

Propovijedati je počeo 1425. i ubrzo postao jedan od najpoznatijih propovjednika svojega doba: u Brescii mu je, prema svjedočanstvima, jednom prilikom slušalo i do stotinu dvadeset šest tisuća ljudi. Kao propovjednik, reformator franjevačkog reda i papinski inkvizitor putovao je velikim dijelom srednje i istočne Europe, od Italije, preko Njemačke, Austrije i Poljske do Ugarske, pozivajući na obnovu crkvenog života, obraćenje husita i suzbijanje hereza. Zbog uloge u obnovi observantske grane reda prozvan je „Stupom opsluživanja“.

Djelovao je i u hrvatskim krajevima, gdje je boravio u franjevačkom samostanu u Iloku koji je sam pomogao obnoviti, mjestu koje je poslije postalo posebno vezano uz njegovo štovanje i koje je izabrao za svoje posljednje počivalište.

Poziv na obranu Beograda

Kad je 1456. osmanska vojska pod sultanom Mehmedom II., svježe osvajačem Carigrada tri godine ranije, krenula prema Beogradu, prijeteći daljnjim prodorom prema srednjoj Europi, papa Kalist III. pozvao je na križarski pohod u obranu grada. Ivan je, unatoč sedamdesetim godinama života i trajno narušenom zdravlju, prihvatio poziv i osobno obišao gradove regije kako bi okupio i predvodio vojsku od nekoliko tisuća, uglavnom neuvježbanih seljaka i hodočasnika, dok su redovite postrojbe branitelja predvodili ugarski vojskovođa Janko Hunjadi.

Obrana Beograda

Tijekom višetjedne opsade Hunjadi je 14. srpnja probio osmansku riječnu blokadu, a tjedan dana poslije, u odlučujućem sukobu, Ivan je s raspelom u ruci neumorno hrabrio branitelje na bedemima i osobno predvodio dio uglavnom improvizirane seljačke vojske u protunapadu koji je iznenađenu osmansku vojsku natjerao na povlačenje. Pobjeda je u kršćanskoj Europi proslavljena kao velika prekretnica koja je zaustavila osmansko napredovanje na desetljeća, a u spomen na nju papa je proširio postojeći blagdan Preobraženja Gospodinova, budući da je vijest o pobjedi stigla u Rim upravo na taj datum.

Smrt i štovanje

Iscrpljen naporima opsade i pogođen kugom koja je nakon bitke harala iznemoglom vojskom i okolnim krajevima, Ivan Kapistranski umro je nekoliko mjeseci poslije, 23. listopada 1456., u franjevačkom samostanu u Iloku, gdje je i pokopan, iako se, prema Hrvatskoj enciklopediji, danas ne zna točno mjesto njegova groba. Beatificiran je 1694., a svetim proglašen 1724. godine, u vrijeme kad je sjećanje na obranu srednje Europe od Osmanlija ponovno bilo osobito živo. Godine 1984. papa Ivan Pavao II. proglasio ga je zaštitnikom vojnih kapelana.

U Hrvatskoj ostaje osobito štovan u Iloku, gdje se čuva dio njegovih relikvija i gdje mu je posvećena bazilika, a sačuvani su i njegovi rukopisi, pisma, traktati i propovijedi. Dio njegova djelovanja kao inkvizitora bio je usmjeren i protiv Židova, pa suvremeni povjesničari i teolozi tu stranu njegova rada nastoje smjestiti u kontekst vremena, ne prešućujući je. U Iloku se njegov blagdan i danas slavi svečano, s procesijom kroz gradić čija povijest ostaje trajno vezana uz njegovo ime.