Zagrebačka županija pomogla hrvatske župe izvan domovine

Kratki odgovor: Zagrebačka županija dodijelila je 110.511,82 eura za 29 projekata katoličkih zajednica izvan Hrvatske, objavila je Informativna katolička agencija (IKA) 29. listopada 2026. Sredstva idu na obnovu triju župa i jednog franjevačkog samostana u Bosni i Hercegovini i Srijemu, a cilj je očuvanje hrvatskog jezika i identiteta među Hrvatima izvan domovine.

Što je Zagrebačka županija odlučila

Zagrebačka županija objavila je odluku o raspodjeli sredstava namijenjenih nevladinim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske i okupljaju Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine te hrvatske iseljeničke zajednice u Europi i svijetu, prenosi IKA. Ukupno je odobreno 110.511,82 eura za 29 projekata i programa.

Prema priopćenju Županije, cilj dodijeljenih sredstava je njegovanje hrvatskog jezika i tradicije, poboljšanje uvjeta za obrazovanje na hrvatskom jeziku te jačanje kulturnih i društvenih veza Hrvata izvan domovine s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom. Riječ je o redovitom natječaju koji Zagrebačka županija provodi za udruge i vjerske zajednice koje povezuju Hrvate izvan granica zemlje, no ovogodišnja odluka prvi put u posljednje vrijeme izravno obuhvaća i obnovu crkvenih zgrada, a ne samo kulturne i prosvjetne programe.

Koje župe i samostan dobivaju sredstva

Među korisnicima su tri župe i jedan franjevački samostan. Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Koraću, kraj Bosanskog Broda, sredstva će uložiti u obnovu i opremanje župnog stana, koji će postati središte života za povratnike i lokalnu zajednicu. Župa svete Terezije od Djeteta Isusa u Beški, u Srijemskoj biskupiji, dovršava inventar crkve i završava cjelovitu obnovu. Župa svete Ane u Laćarku, isto u Srijemskoj biskupiji, uređuje zajednički prostor, poboljšava staze i crkveno dvorište te opremava župni ured.

Franjevački samostan svetog Marka Evanđelista u Plehanu dobiva sredstva za ugradnju vanjskih prozora i vrata u novoj samostanskoj zgradi.

Posavska biskupija, kojoj pripada župa u Koraću, i Srijemska biskupija, kojoj pripadaju Beška i Laćarak, godinama upozoravaju da brojnost katoličkih vjernika u njihovim krajevima opada, a s njom i prihodi od kojih se održavaju crkvene zgrade. Projekti koje je odobrila Zagrebačka županija stoga nisu samo obnova fasada ili krovova, nego pokušaj da se zajednicama osigura prostor u kojem se mogu okupljati i nakon što radovi budu dovršeni.

Zašto je ovo važno za Hrvate izvan domovine

Župe u Bosni i Hercegovini i Srijemu dugo se oslanjaju na pomoć iz Hrvatske za osnovno održavanje crkvenih i pratećih zgrada, jer lokalne zajednice često nemaju dovoljno vjernika ni prihoda za veće zahvate. Sredstva Zagrebačke županije ovoga puta ne idu samo u sakralne objekte, nego i u prostore za zajednicu - župni stan u Koraću, primjerice, trebao bi poslužiti povratnicima koji se vraćaju u svoja sela.

Odluka se uklapa u širu politiku hrvatskih županija prema dijaspori: ulaganje u konkretnu infrastrukturu lakše održava brojnost i aktivnost hrvatskih zajednica izvan granica nego simbolične manifestacije.

Zagreb i okolne županije već godinama dodjeljuju manje potpore braniteljskim, kulturnim i prosvjetnim udrugama, ali rjeđe izravno župama i redovničkim zajednicama izvan Hrvatske. Ovakva odluka pokazuje da se krug korisnika proširuje i na crkvene institucije koje same teško prikupljaju sredstva za veće zahvate, pogotovo kad je riječ o radovima na starim i zapuštenim objektima.

Što slijedi

Zagrebačka županija nije objavila rokove do kojih moraju biti dovršeni radovi na navedenim objektima, niti je navela hoće li raspodjela sredstava ove vrste postati godišnja praksa. Župe i samostan sami su zaduženi za provedbu radova, a IKA navodi da Županija namjerava i dalje podupirati kapacitete hrvatskih organizacija u kulturi, obrazovanju, znanosti i drugim društvenim područjima.

Vjernici koji žele provjeriti status pojedinih projekata mogu se obratiti nadležnim župnim uredima ili pratiti objave Zagrebačke županije i IKA-e.

Za vjernike u Hrvatskoj ova odluka može biti i poticaj da se zanimaju za stanje župa izvan granica s kojima njihove biskupije ili udruge možda već imaju kakvu suradnju, bilo kroz hodočašća, bratimljenja ili prikupljanje pomoći. Mala sredstva poput ovih često su jedini način da se spriječi daljnje propadanje objekata dok se ne nađe veće, sustavno rješenje.

Slične odluke lokalnih vlasti u Hrvatskoj dosad su rijetko dolazile do šire javnosti, pa IKA-ino izvješće ostaje jedini izvor podataka o ovoj raspodjeli sredstava.

Izvori

• IKA - Katoličkim zajednicama dodijeljena sredstva za projekte Hrvata izvan Hrvatske