41. poglavlje

1 Ali, na izmaku dviju godina, Faraon usni jedan san. Bio je na obali Nila 2 kad od Nila dolazi sedam krava lijepog izgleda i dobro uhranjenih. One počeše pasti u šikari. 3 Potom sedam drugih krava dođe od Nila poslije njih, ružnog izgleda i izmršavjele. One se postaviše pokraj onih prvih na obali Nila, 4 i sedam ružnih i izmršavjelih krava prožderaše sedam lijepih i ugojenih krava. Tad se Faraon probudi. 5 On ponovo zaspa i usni po drugi put. Sedam klasova izraste na jednoj jedinoj stabljici, jedrih i zdravih. 6 Potom sedam slabašnih i sparušenih od vjetra istočnjaka isklija poslije njih, 7 i sedan slabašnih klasova pojedoše sedam zdravih i jedrih klasova. Tad se Faraon probudi: bio je to san. 8 U jutro, Faraon, uznemirenog duha, pozva sve svećenike i sve mudrace Egipta. On im ispriča svoje snove, ali nitko ih nije znao protumačiti Faraonu. 9 Tad se veliki peharnik obrati Faraonu: »Ja moram danas priznati svoju grešku. 10 Faraon se bio rasrdio protiv svojih slugu i stavio me u zatvor u kući velikog ključara, mene kao i velikog hlibara. 11 Mi smo sanjali jedan san iste noći, a svaki je od njih imao vlastito značenje. 12 Bio je ondje s nama jedan mladi Hebrej, rob velikog ključara. Mi smo mu ispričali naše snove. On ih protumači i dade svakom svoje tumačenje. 13 I zbi se sve onako kako nam je on bio protumačio: ja, mene si vratio na moje mjesto, onaj drugi, njega si objesio. 14 Faraon dade pozvati Josipa kojeg na vrat na nos izvukoše iz tamnice. Obrijaše ga, presvukoše i on se nađe kod Faraona. 15 Ovaj reče Josipu: » Sanjao sam jedan san a nitko ga ne zna protumačiti. Ali čuo sam pričati o tebi kako čuvši ispričati san, ti ga mogaše isto i protumačiti. « 16 Josip ovako odgovori Faraonu: » I bez mene, Bog će znati dati jedan spasonosan odgovor Faraonu. 17 Faraon tad reče Josipu: » Sanjah i vidjeh sebe stojati na obali Nila. 18 Kad evo kako sedam ugojenih i lijepih krava uzlaze od Nila. One počeše pasti u guštiku. 19 Potom sedam drugih krava uspe se iza njih, mršavih, vrlo i iznurenih, kakvih ja nikad nisam vidio tako ružnih u cijelom Egiptu. 20 Iznurene krave i ružne požderaše iz osnove sedam ugojenih krava. 21 Jednom kad su ušle u trbuhe njihove, nitko ne bi posumnjao da su ondje, toliko njihov izgled ostrade ružan kao i prije. Tad sam se ja probudio, 22 ali za vidjeti opet u snu sedam klasova koji su se uzdizali na istoj stabljici, jedri i zdravi. 23 Potom sedam skorjelih, slabašnih i sparušenih vjetrom, kako klijaju nakon njih. 24 Sedam slabašnih progutaše sedam dobrih klasova! Govorio sam sam to svećenicima i nitko mi nije mogao objasniti. « 25 Josip odgovori Faraonu: » Za Faraona, to je samo jedan san. Bog je obavijestio Faraona o onom što će učinit. 26 Sedam dobrih krava čine sedam godina, sedam dobrih klasova čine sedam godina: Ima samo jedan san. 27 Sedam iznurenih i ružnih krava koje se uspinju poslije čine sedam godina, kao i sedam slabašnih klasova i sparušenih istočnjakom vjetrom; to će biti sedam godina gladi. 28 Evo riječi koju sam imao za reći Faraonu, Bog je otkrio Faraonu što će učiniti. 29 Sedam godina velikog obilja će doći u cijeli Egipat. 30 Potom će nadoći sedam godina gladi i zaboravit će se ono obilje u Egiptu. Glad će iscrpiti zemlju 32 i i ne će se više znati da je to obilje uzrokom gladi koja će slijediti, tako će ona nemilosrdno pustošiti. 33 » A sada, nek' Faraon otkrije jednog pametnog i mudrog čovjeka i nadredi ga Egiptu. 34 Nek' Faraon postavi povjerenike nad zemljom za ubirati takse u petini po Egiptu tijekom sedam godina obilja! 35 Oni će prikupljati svu živež tih sedam dolazećih dobrih godina uskladištit će žito pod vlast Faraona kao zalihu živeži u gradovima. 36 To će biti jedna zaliha za cijelu zemlju glede sedam godina gladi koje će naići u Egiptu: tako glad ne će uništiti pučanstva u zemlji. « 37 Ovaj prijedlog ugodi Faraonu i svim njegovim slugama. 38 Faraon im reče: » Hoćemo li mi pronaći čovjeka kao ovog ovdje da bude Duh Božji u njemu? « 39 I Faraon reče Josipu: » Budući da te je Bog poučio u svemu tome, nema nitko drugi tko bi mogao biti tako pametan i tako mudar kao ti. 40 Ti si taj koji će biti moj domoupravitelj. Sav moj pukl podvrgnut će se tvojim zapovijedima i po tronu samo ću ja biti tebi nadređen. « 41 Faraon reče Josipu: »Evo: postavljam te nad cijelom zemljom Egipta. « 42 On svuče sa svoje ruke obruč i prenese ga na Josipovu ruku, ogrnu ga ogrtačem od finog lana i o vrat mu stavi zlatnu ogrlicu. 43 Potom ga postavi na svoja druga kola i dade da se pred njim izvikuje: » Pažnja! « Faraon ga dakle postavi nad cijelim Egiptom 44 i reče Josipu: » Ja sam Faraon. Ali, bez tebe, nitko ne će ni malim prstom maknuti u cijelom Egiptu. « 45 Potom Faraon dade Josipu ime Kafnat Paneah i dade mu za ženu Asenat kćer PotiFera svećenika iz Onea. Josip pođe nadgledati zemlju Egipat. 46 Josip imaše 30 godina kad stade u nazočnosti Faraona, kralja Egipta. On uze dopust od njega da bi prošao svu zemlju Egipat. 47 Tijekom sedam godina obilja, zemlja je davala u izobilju. 48 Josip prikupi svu živež tijekom sedam godina koje su slijedile jedna drugu u Egiptu i uskladišti ih po gradovima; on uskladišti u gradskim središtima živežne proizvode iz okolnih polja. 49 Potom Josip prikupi žito u ogromnim količinama, kao pijeska u moru, do te mjere da se prestalo računati, jer je bilo nemjerljivo. 50 Prije godina kojima će uslijediti glad, dva se sina rodiše Josipu, koje porodi Asenat, kćer PotiFera, svećenika iz Onea. 51 Prvorođenog on nazva Manase jer, reče on, » Bog mi otpisao sve moje muke i svu kuću oca svojeg.« 52 Mlađi, njega nazva Efraim jer, reče on, »Bog me učinio plodnim u zemlji mojeg jada.« 53 Sedam godina obilja u Egiptu istekoše, 54 a sedam godina gladi počeše dolaziti kako je Josip bio prorekao. Glad pohara svu zemlju ali u cijelom Egiptu bijaše kruha. 55 Sav Egipat bijaše izgladnjen i puk iskaše snažnim kricima kruha u Faraona. Svim Egipćanima on odgovori: » Idite naći Josipa, učinite kako vam on kaže. « 56 Glad haraše po svoj površini zemlje. Josip otvori sva skladišta smještena u gradovima za prodavati žito Egipćanima. Glad se pokaza surovom u zemlji Egipat. 57 Svi su dolazili u Egipat za kupovati žito u Josipa, jer glad bijaše nemilosrdna u cijeloj zemlji.