Svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja

Obećanje starom svećeniku

Prema Lukinu evanđelju, Zaharija je bio svećenik iz razreda Abijina, a njegova žena Elizabeta bila je iz roda Aronova. Oboje su bili u poodmakloj dobi i bez djece. Dok je Zaharija služio u Hramu, ukazao mu se anđeo Gabriel i navijestio da će mu žena roditi sina kojeg treba nazvati Ivan, dijete koje će „od majčine utrobe“ biti ispunjeno Duhom Svetim i koje će pripraviti narod za Gospodina. Zaharija je posumnjao i zanijemio sve do djetetova rođenja, kada je na pločici napisao „Ivan mu je ime“ i tada mu se vratio govor.

Rođenje i početak poslanja

Ivan je rođen šest mjeseci prije Isusa, što je jedan od razloga zašto se njegov rođendan slavi upravo 24. lipnja. Odrastao je, prema evanđelju, u pustinji, gdje je vodio strog asketski život: nosio je odjeću od devine dlake i kožnati pojas, a hranio se skakavcima i divljim medom. Kao odrastao muškarac počeo je propovijedati na obalama rijeke Jordan, pozivajući narod na obraćenje i krštenje kao znak pokore.

Krstitelj Isusov

Ivanovo je najpoznatije djelo krštenje Isusa u Jordanu, događaj koji sva četiri evanđelja bilježe kao trenutak u kojem se nad Isusom otvorilo nebo i začuo glas: „Ovo je Sin moj ljubljeni.“ Ivan je o sebi govorio kao o „glasu koji viče u pustinji“, pripremajući put Gospodinu, a sebe je smatrao nedostojnim odriješiti remen na Isusovoj obući. Njegovi učenici kasnije su postali i prvi Isusovi učenici, što evanđelje po Ivanu izričito bilježi.

Sukob s Herodom i smrt

Ivan je javno osuđivao brak tetrarha Heroda Antipe s Herodijadom, ženom njegova brata, zbog čega je bio zatvoren. Prema Markovu i Matejevu evanđelju, Herodijadina kći, tradicionalno poistovjećivana sa Salomom, plesom je oduševila Heroda toliko da joj je obećao ispuniti bilo koju želju, a ona je, potaknuta majkom, zatražila Ivanovu glavu na pladnju. Herod je nevoljko naredio pogubljenje. Datum smrti nije poznat, ali Crkva mučeništvo Ivana Krstitelja spominje na poseban blagdan 29. kolovoza.

Zašto se slavi rođenje, a ne samo smrt

Rimokatolička Crkva rijetko slavi rođendane svetaca, jer se smrt smatra pravim ulaskom u vječni život. Iznimke su Isus, Marija i Ivan Krstitelj, upravo zato što su njihova rođenja bila povezana s posebnim Božjim naumom još prije rođenja: Isus kao utjelovljeni Sin Božji, Marija rođena bez istočnoga grijeha, a Ivan posvećen Duhom Svetim već u majčinoj utrobi, prema riječima koje je anđeo uputio Zahariji.

Slavlje kroz stoljeća

Blagdan 24. lipnja u kršćanskoj Europi odavno je povezan i s ljetnim kresovima, koji u mnogim krajevima, uključujući hrvatske, nose naziv Ivanjski krijesi ili Ivanje. Ta je narodna tradicija starija od kršćanstva, vezana uz ljetni suncostaj, ali je s vremenom povezana s likom Ivana Krstitelja kao „svjetla“ koje najavljuje dolazak pravoga Svjetla.

Zaštitnik grada i zanata

Zbog svoje uloge krstitelja, Ivan je kroz povijest postao zaštitnik krstionica, krstitelja i krsnih kumova, ali i brojnih obrta povezanih s vodom i putovanjem, od pastira do putnika. Firenca ga je uzela za svog gradskog zaštitnika još u srednjem vijeku, a njegov je lik ucrtan i u firentinski grb; slična su štovanja poznata i u drugim europskim gradovima koji su svoju povijest gradili uz vodene putove. U hrvatskim krajevima Ivanje je do danas zadržalo dvostruki karakter - crkveno slavlje uz svečanu misu i pučki krijes navečer, dva sloja iste svetkovine koji žive jedan uz drugi bez sukoba, kao podsjetnik da je kršćanski blagdan znao upiti i preobraziti starije narodne običaje umjesto da ih jednostavno izbriše.