Hodočašće Mađara u Aljmašu okupilo tristotinjak vjernika

Kratki odgovor: U svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu održano je 11. listopada četvrto nadbiskupijsko hodočašće vjernika mađarske narodnosti Đakovačko-osječke nadbiskupije. Misu je predvodio zrenjanski biskup Mirko Štefković zajedno s đakovačko-osječkim nadbiskupom Đurom Hranićem, a okupilo se oko 300 hodočasnika iz slavonskih župa, Pečuške biskupije i Zagreba. Hodočašće potvrđuje da zajednice mađarske narodnosti u istočnoj Hrvatskoj imaju trajno mjesto u životu nadbiskupije.

Hodočašće na blagdan Velike Gospe Mađara

Hodočašće je održano na blagdan Magna Domina Hungarorum, Velike Gospe Mađara, u nedjelju 11. listopada. Program je uključio pobožnost Križnog puta na kalvariji u Aljmašu, mogućnost ispovijedi i svetu misu. Pjevanje je predvodio župni zbor iz Dalj Planine. Hodočašće organizira Ured za vjernike mađarske narodnosti Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji vodi vlč. Robert Almaši, uz mjesnog župnika dr. Tomislava Ćurića i uz pomoć Demokratske zajednice Mađara Hrvatske.

Tristotinjak hodočasnika i gosti iz dviju država

Prema riječima nadbiskupa Hranića, u Aljmaš je stiglo oko 300 hodočasnika iz župa Đakovačko-osječke nadbiskupije. Pridružile su se i skupine iz Sigeta, koji pripada Pečuškoj biskupiji u Mađarskoj, te hodočasnici iz Zagreba. Misi su nazočili János Magdó, generalni konzul Mađarske u Osijeku, i Robert Jankovics, zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, što pokazuje da okupljanje nadilazi crkveni okvir i ima i zajedničko kulturno značenje za mađarsku manjinu u Hrvatskoj.

Misu je zajedno s biskupom Štefkovićem predvodio nadbiskup Hranić, a sudjelovali su i svećenici iz obje biskupije: iz Pečuške biskupije Gabrijel Barić iz Sigeta i Ileš Čuzdi iz Martinaca, a iz Đakovačko-osječke nadbiskupije Gergely Beer, koji djeluje u Branjinom Vrhu, Popovcu i Branjini, Đula Andrašši, koji vodi župe Zmajevac, Batina i Knežević Vinogradi, te Robert Kirhofer, koji služi u Baranjskom Petrovom Selu, Torjancima i Petlovcu.

[[SLIKA: pilgrimage procession path leading to a rural Catholic shrine in Slavonia, autumn countryside, no visible faces]]

Propovijed biskupa Štefkovića

U propovijedi je biskup Štefković govorio o Marijinoj ulozi u životu vjernika, naglasivši da njezina veličina nije u tome da zamijeni Boga, nego da mu otvori mjesto u čovjekovu životu. Rekao je da Marija "nas uvijek vodi Kristu" i pozvao hodočasnike da vjeru žive u konkretnim djelima, a ne samo u riječima. Ispričao je i priču o majci koja je svakoga jutra sinu blagoslovila čelo znakom križa, da se podsjeti komu pripada, poručivši da Marijina zaštita ne znači izostanak teškoća, nego stalno upućivanje natrag na Krista.

Nadbiskup Hranić zahvalio je hodočasnicima što su otvorili srce Bogu, dok je župnik Ćurić zahvalio sudionicima i uz to čestitao nadbiskupu Hraniću 25. godišnjicu biskupskog ređenja.

Dugogodišnja tradicija povezivanja zajednica

Ovo je bilo četvrto nadbiskupijsko hodočašće vjernika mađarske narodnosti u Aljmaš, što znači da je okupljanje u posljednjih nekoliko godina postalo ustaljen dio pastoralnog kalendara Đakovačko-osječke nadbiskupije. Svetište Gospe od Utočišta tradicionalno je jedno od najposjećenijih marijanskih mjesta u Slavoniji, a hodočašća poput ovog pokazuju da nadbiskupija posebnu pažnju posvećuje vjernicima koji govore mađarski jezik i žive u baranjskim i slavonskim župama uz granicu.

Sudjelovanje konzula i saborskog zastupnika mađarske nacionalne manjine potvrđuje da takva okupljanja imaju i širi odjek izvan same župne zajednice, povezujući vjeru, jezik i identitet mađarske manjine u Hrvatskoj s institucijama Republike Mađarske. Baranjske župe koje predvode svećenici Gergely Beer, Đula Andrašši i Robert Kirhofer okupljaju vjernike u manjim mjestima gdje je mađarski jezik u svakodnevnoj upotrebi, pa redovita zajednička hodočašća poput onog u Aljmašu pomažu da ta zajednica ostane okupljena i da mlađe generacije nasljeđuju i vjeru i jezik predaka.

Prekogranična dimenzija hodočašća ogledala se i u dolasku skupine iz Sigeta, gradića u Pečuškoj biskupiji na mađarskoj strani granice, čime se potvrđuje da se pastoralna suradnja dviju biskupija ne zadržava samo na razini svećenika nego uključuje i same vjernike, koji zajedničkim putovanjem u Aljmaš jačaju veze dviju strana nekadašnje zajedničke povijesti ovog dijela Slavonije i Baranje.

Što ovo znači za vjernike

Za vjernike mađarske narodnosti u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji ovo hodočašće potvrđuje da imaju vlastiti prostor u pastoralnom životu nadbiskupije, uz redovitu brigu Ureda za vjernike mađarske narodnosti. Oni koji žele sudjelovati na sličnim okupljanjima mogu se obratiti svojoj župi ili uredu nadbiskupije kako bi dobili informacije o budućim hodočašćima u Aljmaš i drugim zajedničkim pobožnostima.

Izvori

• IKA - Održano nadbiskupijsko hodočašće vjernika Mađara u Aljmašu