Nadbiskup Križić otvorio skup o kraljici Jeleni i Zvonimiru

Kratki odgovor: Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić otvorio je u četvrtak, 8. listopada 2026., u Splitu međunarodni znanstveni skup posvećen kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru. Dvodnevni skup, koji traje do petka, 9. listopada, održava se u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. Organizira ga Književni krug Split zajedno s filozofskim fakultetima u Splitu i Zagrebu, a okupio je domaće akademike i sveučilišne profesore iz Njemačke, Italije i Francuske. Prenosi IKA.

Skup u Splitu okupio domaće i strane povjesničare

Skup pod naslovom "Jelena slavna, majka sirota i zaštitnica udovica i Zvonimir, kralj hrvatski" otvoren je svečano u prostorijama HAZU-a u Splitu. Prema prijenosu IKA, među okupljenima su bili akademici Nenad Cambi i Kažimir Hraste, dvojica istaknutih hrvatskih povjesničara i arheologa čiji su radovi o ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji poznati i izvan uskih akademskih krugova. Uvodnu riječ u ime organizatora održao je Josip Vrandečić, predsjednik Književnog kruga Split, udruge koja desetljećima njeguje znanstveni i kulturni život grada.

Skup su svojim obraćanjima popratili i predstavnici vlasti i akademske zajednice: Željko Primorac govorio je u ime župana Splitsko-dalmatinske županije, Katarina Vukojević u ime rektora Sveučilišta u Splitu, dok je Bruna Horović Vuković, ravnateljica Državnog arhiva u Splitu, nastupila u ime ministrice kulture. Silvana Burilović Crnov prisustvovala je kao predstavnica Odjela za kulturu Grada Splita. Takav sastav uzvanika pokazuje da lokalna i državna uprava temu ne prepuštaju samo uskom krugu medievalista, nego je prepoznaju kao dio službenog kulturnog kalendara grada.

Međunarodni karakter skupa potvrđuje i popis stranih predavača: najavljeni su nastupi Ludwiga Steindorffa sa Sveučilišta u Kielu, Andree Antonija Verardija s Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu te Stéphanea Gioannija sa Sveučilišta Lumière u Lyonu. Dolazak predavača s papinskog sveučilišta posebno je zanimljiv jer upravo razdoblje Zvonimirove vladavine obilježava i izravna komunikacija hrvatskog dvora sa Svetom Stolicom.

Kraljica Jelena i kralj Zvonimir u hrvatskoj povijesti

Dmitar Zvonimir vladao je Hrvatskom u drugoj polovici 11. stoljeća i ostao je upisan u povijest kao jedan od posljednjih vladara samostalne srednjovjekovne hrvatske države prije stupanja u personalnu uniju s Ugarskom. Njegovo kraljevsko dostojanstvo povezuje se s izravnim doticajem s papinstvom, što ovo razdoblje čini jednim od ključnih poglavlja u ranoj povijesti odnosa hrvatske Crkve i Rima.

Njegova supruga, kraljica Jelena, u povijesnim vrelima i tradiciji pamti se po epitetu "slavna, majka sirota i zaštitnica udovica" - formulaciji koja upućuje na njezinu ulogu zaštitnice slabijih u kraljevstvu, prije svega siročadi i udovica. Taj opis, sačuvan u srednjovjekovnim natpisima i kasnijoj tradiciji, jedan je od rijetkih svjedočanstava o ulozi žene na hrvatskom vladarskom dvoru tog doba.

Upravo taj spoj vladarskog i dobrotvornog, odnosno državničkog i vjerskog, čini oboje vladara trajno zanimljivima i crkvenim i svjetovnim povjesničarima. Znanstveni skupovi o ovom razdoblju redovito okupljaju stručnjake iz više zemalja jer se izvori o hrvatskom ranom srednjovjekovlju isprepliću s bizantskom, papinskom i srednjoeuropskom povijesti, pa ih je teško razumjeti bez usporedbe s građom iz drugih europskih arhiva.

Zašto je nadbiskup otvorio skup o srednjovjekovnim vladarima

Da skup otvara splitsko-makarski nadbiskup nije slučajno. Split i njegova nadbiskupija čuvaju jednu od najstarijih crkvenih tradicija na hrvatskom prostoru, usko povezanu baš s razdobljem u kojem su djelovali Zvonimir i Jelena - dobom kada se hrvatska država formalno povezala sa Svetom Stolicom. Odabir HAZU-a u Splitu kao mjesta održavanja dodatno naglašava da se radi o susretu znanosti i crkvene baštine, a ne isključivo o akademskom skupu zatvorenom za širu zajednicu.

Sudjelovanje predstavnika Grada Splita, Županije i Sveučilišta pokazuje da lokalna zajednica ovu temu doživljava kao dio vlastitog identiteta, ne samo kao uski znanstveni interes uskog kruga medievalista. Za nadbiskupiju je ovakav skup i prigoda da povijest Crkve u Hrvatskoj predstavi u širem, europskom okviru, pred stranim sveučilišnim gostima.

Što skup znači za vjernike i ljubitelje povijesti

Skup je prije svega stručni, akademski događaj, ali njegova otvorenost javnim osobama i mediju poput IKA pokazuje želju organizatora da tema dopre i do šire publike, a ne samo do uskog kruga stručnjaka za srednji vijek. Za vjernike u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i ljubitelje hrvatske povijesti riječ je o prilici da se kroz izlaganja stranih i domaćih stručnjaka dozna više o razdoblju koje se u školskim programima često obrađuje tek usputno, premda je riječ o utemeljenju odnosa koji traje i danas.

Oni koji žele pratiti ishode skupa mogu potražiti naknadne objave Književnog kruga Split i IKA, gdje se u pravilu objavljuju sažeci izlaganja i zaključci znanstvenih skupova ovog tipa nakon njihova završetka, uključujući i radove stranih predavača koji nerijetko ostanu dostupni tek u tiskanim zbornicima mjesecima poslije.

Izvori

• IKA - Nadbiskup Križić otvorio međunarodni znanstveni skup o kraljici Jeleni i kralju Zvonimiru