Đakovo se oprostilo od nadbiskupa Marina Srakića
Prvi đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit pokopan je u kripti đakovačke katedrale, a misi zadušnici nazočilo je 38 nadbiskupa i biskupa.
Piše: Uredništvo Riječi · Objavljeno 21. studenoga 2026. u 13:16
U đakovačkoj katedrali 5. studenoga 2026. održani su misa zadušnica i ukop nadbiskupa Marina Srakića, prvog đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita, koji je preminuo 2. studenoga u 90. godini života.

Ilustracija, nije snimljena na ovom događaju.
Kratki odgovor: Nadbiskup Marin Srakić, prvi đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit i bivši predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, pokopan je 5. studenoga 2026. u kripti đakovačke katedrale. Preminuo je 2. studenoga, na Dušni dan, u 90. godini života. Misu zadušnicu predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, uz 38 nadbiskupa i biskupa.
Sprovodni obredi održani su u četvrtak u katedrali svetog Petra u Đakovu, na blagdan Srijemskih mučenika. Uz nadbiskupa Kutlešu koncelebrirali su brojni biskupi i svećenici. Propovijed je održao đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je potom predvodio obred ukopa u kripti. Uoči ispraćaja vjernici su tijekom noći molitvom bdjeli uz lijes.
Zahvala za 66 godina svećeništva
Nadbiskup Kutleša zahvalio je za 66 godina Srakićeva svećeničkog služenja. Apostolski nuncij Leopoldo Girelli prenio je izraze zahvalnosti pape Lava XIV. Lijes je od srijede navečer bio izložen u katedrali, gdje su vjernici, svećenici i redovnici dolazili na molitvu i upisivali se u knjigu žalosti.
U propovijedi je nadbiskup Hranić podsjetio koliko je pokojnik bio vezan uz đakovačku prvostolnicu. „Ova katedrala bila je njegov dom. Pod ovim je svodovima kao mladić rastao u pozivu“, rekao je. Dodao je da su se poteškoće u njegovu životu „pokazivale kao izazov za još veće i gorljivije vjerničko i svećeničko predanje“.
Od Ivanovaca do metropolitanske službe
Marin Srakić rođen je 6. srpnja 1937. u Ivanovcima, a kršten u župnoj crkvi Gospe Snježne u Harkanovcima. Za svećenika je zaređen 5. ožujka 1960., u 23. godini. Doktorirao je teologiju na rimskoj Papinskoj akademiji Alfonsiana, a moralnom teologijom bavio se kao profesor i znanstvenik.
Biskupsko ređenje primio je 24. ožujka 1990. Šest godina bio je pomoćni biskup, godinu dana biskup koadjutor i šest godina dijecezanski biskup. Zatim je postao prvi nadbiskup i metropolit Đakovačko-osječke nadbiskupije i tu je službu vršio pet godina. Posljednjih trinaest godina živio je kao nadbiskup u miru, u Svećeničkom domu u Đakovu, gdje je i preminuo.
Rat, obnova i dijalog
Dobar dio njegove biskupske službe pao je u vrijeme Domovinskog rata i poraća. Isticao se brigom za prognanike, a poslije rata predvodio je opsežnu obnovu crkava u svojoj biskupiji. Nadbiskup Hranić ocijenio je da vjerojatno nikada nije bilo sagrađeno i obnovljeno toliko župnih crkava u tako kratkom razdoblju kao tijekom Srakićeve biskupske službe.
Pokojni nadbiskup zauzimao se i za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom te za promicanje mira. Bio je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zajednice svih katoličkih biskupa u Hrvatskoj.
Oporuka puna nade
Iza sebe je ostavio oporuku napisanu 19. studenoga 2025. „S nadom u uskrsnuće vraća se moje tijelo u zemlju od koje je uzeto“, zapisao je. Svoj život, kako je naveo, prikazuje „za Đakovačko-osječku nadbiskupiju moleći Gospodina da ona ispuni svoje poslanje“.
Njegovo tijelo sada počiva u kripti iste katedrale u kojoj je, prema riječima nadbiskupa Hranića, kao mladić rastao u pozivu.
Izvori
- Hrvatski katolički radio - Posljednji ispraćaj nadbiskupa Srakića u Đakovu
- Đakovačko-osječka nadbiskupija - Misa zadušnica i sprovodni obredi za prvog đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita Marina Srakića
- Regionalni.hr - Emotivan oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića
Izvori
Povezane vijesti
Crkva u HrvatskojSabor obilježio Crvenu srijedu za progonjene kršćane
Zastupnici, crkveni poglavari i diplomati upozorili su na porast progona kršćana diljem svijeta.
07:44
Crkva u HrvatskojPronađeni ostaci Ivana Zakmardija u zagrebačkoj katedrali
Arheolozi s 99 postotnom sigurnošću tvrde da kostur u olovnom lijesu pripada hrvatskom protonotaru iz 17. stoljeća, jednom od osnivača Hrvatskog državnog arhiva.
20. studenoga 2026.
Crkva u HrvatskojCaritas kreće s novim ciklusom Za 1000 radosti
Lik GRADiMIR i narukvice u četiri boje vode 460 000 učenika kroz novu humanitarnu godinu Hrvatskog Caritasa
20. studenoga 2026.