Sabor obilježio Crvenu srijedu za progonjene kršćane
Zastupnici, crkveni poglavari i diplomati upozorili su na porast progona kršćana diljem svijeta.
Piše: Uredništvo Riječi · Objavljeno 21. studenoga 2026. u 07:44
U petak, 20. studenoga 2026., u Hrvatskom saboru održan je skup povodom međunarodne inicijative Crvena srijeda, posvećen slobodi vjeroispovijesti i solidarnosti s progonjenim kršćanima. Prema podacima iznesenima na skupu, u protekloj je godini zbog vjere ubijeno gotovo 4850 kršćana, najviše u Nigeriji.

Ilustracija: Pham Ngoc Anh / Pexels, Pexels licenca
Kratki odgovor: U petak, 20. studenoga 2026., Hrvatski sabor u Zagrebu ugostio je skup "Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja - izazovi, odgovornost i solidarnost s progonjenima", organiziran u sklopu međunarodne inicijative Crvena srijeda. Sudjelovali su crkveni poglavari, zastupnici, diplomati i predstavnici medija, a izneseni su podaci prema kojima je u protekloj godini zbog vjere ubijeno gotovo 4850 kršćana. O skupu je izvijestila Informativna katolička agencija (IKA).
Skup u Saboru i njegovi organizatori
Inicijativu je u Hrvatskom saboru pokrenula zastupnica Marijana Petir. Uvodno izlaganje održao je umirovljeni nadbiskup Nikola Eterović, koji je upozorio na masovno kršenje vjerskih sloboda u svijetu, navodeći da progoni dolaze od autoritarnih režima, vjerskih nacionalista i džihadističkih skupina. Podsjetio je na poruku pape da vjera ne smije opravdavati nasilje, citirajući stav da ne postoji sveti rat, nego je svet samo mir.
Drugo predavanje održao je Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu, koji je rekao da država može uređivati društvene odnose, ali ne može kontrolirati ljudsku savjest. Pozvao je Europsku uniju na snažnije djelovanje, uključujući imenovanje posebnog koordinatora za borbu protiv napada na kršćane.
Brojevi koji opisuju razmjere progona
Na skupu su izneseni podaci nekoliko organizacija koje prate stanje vjerskih sloboda u svijetu:
- Prema Papinskoj zakladi Pomoć Crkvi u nevolji, oko 5,4 milijarde ljudi, odnosno 65 posto svjetskog stanovništva, živi u državama bez pune vjerske slobode.
- Organizacija Open Doors navodi da je zbog vjere u godinu dana ubijeno 4849 kršćana, od čega najviše, njih 3490, u Nigeriji.
- U Europi je tijekom 2025. zabilježeno 2465 zločina iz mržnje i incidenata protiv kršćana, a broj napada na pojedince porastao je za 44 posto.
- Prema Institutu V-Dem, oko 74 posto svjetskog stanovništva 2026. živi pod autokratskim režimima.
Zastupnica Petir je u svom obraćanju rekla: "Više od 388 milijuna kršćana diljem svijeta suočava se s visokom razinom progona i diskriminacije zbog svoje vjere." To je, dodala je, otprilike svaki sedmi kršćanin u svijetu.
Rasprava o ulozi institucija i medija
U prvom panelu sudjelovali su, među ostalima, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a Tomislav Kovač, kancelar Križevačke eparhije Livio Marijan, voditeljica Isusovačke službe za izbjeglice Ana Marčinko te predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik Open Doorsa u Hrvatskoj Vatroslav Župančić. Tanjić je upozorio da se u demokratskim društvima sloboda vjere ponekad svodi na puki kult, dok je Kovač istaknuo da poštivanje te slobode štiti religiju od fundamentalizma i zlouporabe.
U drugom panelu govorili su pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, urednica Programskog odjela Religija HRT-a Antonia Hrvatin Roth te novinar i urednik Glasa Koncila Ivan Tašev. Zaključak panela bio je da je izvještavanje medija o progonu kršćana često nedovoljno, a institucije snose odgovornost za suzbijanje diskriminacije. Potpredsjednik Sabora Željko Reiner poručio je da Sabor mora ostati mjesto dijaloga i zaštite ustavnih prava svih građana, dok je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman govorio o ulozi diplomacije i humanitarne pomoći.
Hrvatska stipendija za mlade kršćane iz progonjenih zajednica
Na skupu su se obratili i Nafeej Farah iz Sirije te Mushama Shahbaz iz Pakistana, stipendisti hrvatskog programa namijenjenog mladim kršćanima iz zemalja u razvoju. Program trenutno obuhvaća 35 stipendista iz deset zemalja, od čega je 13 novih upravo u 2026. godini, a država za njega godišnje izdvaja 200.000 eura. Oboje su zahvalili Hrvatskoj na prilici za obrazovanje i govorili o svakodnevnom životu kršćana u svojim domovinama.
Što to znači za čitatelja
Skup u Saboru pokazuje da pitanje progona kršćana nije samo tema dalekih zemalja, nego dio javne rasprave u Hrvatskoj, uz sudjelovanje državnih institucija, akademske zajednice i više vjerskih zajednica odjednom. Čitatelj koji želi saznati više o radu inicijative Crvena srijeda ili se uključiti u pomoć progonjenim zajednicama može pratiti objave Hrvatske protestantske konferencije, Open Doorsa u Hrvatskoj i zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, koje redovito izvještavaju o konkretnim projektima podrške.
Vrijedno je spomenuti i da je ovogodišnji skup okupio predstavnike nekoliko kršćanskih tradicija u Hrvatskoj na istoj pozornici, od Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve do protestantskih zajednica. Takav zajednički nastup rijetko se događa izvan crkvenih prostora, a održan je upravo u Saboru, pred predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti. Za hrvatske vjernike to je prilika da pitanje slobode vjeroispovijesti prate i izvan vlastite zajednice, jer je, kako su govornici više puta ponovili, riječ o pravu koje se brani zajednički.
Izvori
- IKA - VIDEO "Crvena srijeda" obilježena u Hrvatskom saboru
Izvori
Povezane vijesti
Crkva u HrvatskojPronađeni ostaci Ivana Zakmardija u zagrebačkoj katedrali
Arheolozi s 99 postotnom sigurnošću tvrde da kostur u olovnom lijesu pripada hrvatskom protonotaru iz 17. stoljeća, jednom od osnivača Hrvatskog državnog arhiva.
20. studenoga 2026.
Crkva u HrvatskojCaritas kreće s novim ciklusom Za 1000 radosti
Lik GRADiMIR i narukvice u četiri boje vode 460 000 učenika kroz novu humanitarnu godinu Hrvatskog Caritasa
20. studenoga 2026.
Crkva u HrvatskojFra Ivica Jagodić novi predsjednik Hrvatske redovničke konferencije
Na 58. skupštini u Zagrebu redovnički poglavari i poglavarice izabrali su novo vodstvo, a dopredsjednica je s. M. Emanuela Pečnik.
18. studenoga 2026.