Pronađeni ostaci Ivana Zakmardija u zagrebačkoj katedrali
Arheolozi s 99 postotnom sigurnošću tvrde da kostur u olovnom lijesu pripada hrvatskom protonotaru iz 17. stoljeća, jednom od osnivača Hrvatskog državnog arhiva.
Piše: Uredništvo Riječi · Objavljeno 20. studenoga 2026. u 17:44
U kapeli zagrebačke katedrale arheolozi su pronašli olovni lijes s ostacima Ivana Zakmardija, hrvatskog protonotara i pravnika iz 17. stoljeća koji je postavio temelje Hrvatskog državnog arhiva. Otkriće je objavila 20. studenoga 2026. Informativna katolička agencija, a identitet je utvrđen arhivskim istraživanjem i znanstvenim analizama kostura, nakita i odjeće.

Ilustracija: Michael D Beckwith / Pexels, Pexels licenca
Kratki odgovor: U kapeli sv. Ivana Krstitelja u zagrebačkoj katedrali, između drugog i trećeg južnog potpornjaka, arheolozi su u olovnom lijesu obloženom jelovinom pronašli dobro očuvan kostur. Istraživanja koja su vodili Hrvatski restauratorski institut i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokazala su da ostaci s 99 postotnom sigurnošću pripadaju Ivanu Zakmardiju, protonotaru Kraljevine Hrvatske koji je umro 1667. godine. Kapela je otvorena u rujnu 2026., a nalaz je objavljen 20. studenoga. Riječ je o jednom od rijetkih sačuvanih plemićkih pokopa iz hrvatske katedrale, s nakitom i predmetima koji svjedoče o njegovu životu i položaju u Crkvi i državi.
Tko je bio Ivan Zakmardija
Ivan Zakmardija rođen je oko 1600. godine i djelovao je kao pravni zastupnik Zagrebačke biskupije te protonotar Kraljevine Hrvatske. Hrvatsku je zastupao na požunskom saboru od 1642. godine, a na varaždinskom saboru 1644. izabran je za protonotara. U Križevcima je osnovao pavlinski samostan i financirao školovanje siromašnih učenika iz dvije zaklade koje su djelovale oko 150 godina nakon njegove smrti. Umro je 25. travnja 1667. u Banskoj Bystrici, u današnjoj Slovačkoj, a zavjetovao je da bude pokopan u kapeli sv. Ivana Krstitelja zagrebačke katedrale, koja je kasnije posvećena Uzvišenju Svetoga Križa.
Njegovo ime danas nosi i dio hrvatske arhivske baštine. Godine 1643. okupio je kraljevinske privilegije i isprave u takozvani Ladanj privilegija, što se smatra početkom Hrvatskog državnog arhiva. Ladanj je imao tri ključa: jedan je čuvao biskup, drugi ban, a treći sam Zakmardija.
Kako je pronađen lijes
Kapela u kojoj je Zakmardija pokopan oštećena je u zagrebačkom potresu 1880. godine i nije obnovljena tijekom poznate Bolleove obnove katedrale. Prilikom arheoloških istraživanja te kapele, koja je ponovno otvorena na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa 14. rujna 2026., u podu je pronađen olovni lijes obložen jelovim drvom. Ana Azinović Bebek, voditeljica istraživanja i zamjenica ravnatelja Hrvatskog restauratorskog instituta, izjavila je da arhivska istraživanja i znanstvene analize dopuštaju tvrdnju da su pronađeni ostaci s 99 postotnom sigurnošću Zakmardijevi. Dio dokaza oslanja se i na objavljeni rad povjesničara Ladislava Dobrice o Zakmardiju.
Antropološku analizu kostura provela je Vlasta Vyroubal s Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je utvrdila da je riječ o starijem muškarcu, procijenjene dobi iznad 65 godina. Konzervatorica-restauratorica Maša Vuković-Biruš radi na čišćenju i zaštiti pronađenih predmeta, dok je CT snimanje kostura obavio Mislav Čavka u Kliničkom bolničkom centru Zagreb na Rebru.
Što nalazi govore o njegovu životu i smrti
Uz kostur su pronađeni predmeti koji upućuju na visok društveni status pokojnika: drveni križ s bronćanim i pozlaćenim okovima, krunica, medaljon s prikazom Ecce Homo i Mater Dolorosa, kožne cipele sa srebrnim kopčama, zrnca od gagata i tekstil koji je možda tkan bronćanim nitima. Na kosturu su uočeni tragovi rasijecanja lubanje i prsne kosti, što upućuje na obdukciju kakva se u to doba provodila kod plemića čija su tijela prevožena na veće udaljenosti nakon smrti. Između nogu je pronađena željezna posuda koja je možda služila za čuvanje srca ili drugog organa.
Analiza kralježnice pokazala je srastanje tipično za difuznu idiopatsku skeletnu hiperostozu, stanje koje se u arheološkim populacijama povezuje s višim društvenim statusom i bogatom prehranom. Srastanje desnog kuka upućuje na ograničenu pokretljivost u starijoj dobi. Na lubanji je uočena i jedna lezija koja nalikuje metastazi, no njezino tumačenje čeka konačnu interpretaciju CT snimaka. Vyroubal je o uzroku smrti rekla: "Ono što se vidi na samom tijelu jest da nema tragova nasilne smrti." Konačan uzrok smrti za sada nije utvrđen.
Zašto je ovo važno za hrvatsku povijest
Olovni lijes zapečatio je tijelo od vanjskih utjecaja, zbog čega je kostur iznimno dobro očuvan skoro 360 godina nakon pokopa. Takvi nalazi u hrvatskim katedralama su rijetki, a kombinacija arhivskih podataka, antropoloških analiza i predmeta uz tijelo omogućuje rijedak uvid u život jednog od ljudi koji su oblikovali ranu hrvatsku državnu upravu i arhivistiku. Zakmardijevo ime danas je uglavnom poznato stručnjacima za hrvatsku pravnu i arhivsku povijest, a otkriće njegovih ostataka vraća ga u širu javnu pozornost kao osobu čiji je rad izravno povezan s postankom Hrvatskog državnog arhiva.
Za zagrebačku katedralu, koja je prošla dugu obnovu nakon ranijih oštećenja, ovo je još jedan nalaz koji dokumentira njezinu stoljetnu ulogu groba hrvatskih crkvenih i državnih uglednika.
Što slijedi
Stručni tim planira dovršiti interpretaciju CT snimaka i provesti radiokarbonsku analizu kako bi se precizno datirali ostaci. Slijedi i analiza stabilnih izotopa radi uvida u prehranu pokojnika, izrada facijalne rekonstrukcije lubanje na temelju oblika lubanjskih kostiju, te dovršetak konzervacije kožnih cipela i analize križa i tekstila. Tek nakon što sve analize budu gotove, donijet će se odluka o ponovnom pokopu ostataka.
Izvori
- IKA (Informativna katolička agencija) - VIDEO Uz zagrebačku katedralu pronađeni ostaci hrvatskog velikana Ivana Zakmardija
Izvori
Povezane vijesti
Crkva u HrvatskojCaritas kreće s novim ciklusom Za 1000 radosti
Lik GRADiMIR i narukvice u četiri boje vode 460 000 učenika kroz novu humanitarnu godinu Hrvatskog Caritasa
15:43
Crkva u HrvatskojFra Ivica Jagodić novi predsjednik Hrvatske redovničke konferencije
Na 58. skupštini u Zagrebu redovnički poglavari i poglavarice izabrali su novo vodstvo, a dopredsjednica je s. M. Emanuela Pečnik.
18. studenoga 2026.
Crkva u HrvatskojU Osijeku završen 15. susret inicijative 40 dana za život
Više od 200 sudionika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine okupilo se na tri dana predavanja i molitve, a program je zaključen hodočašćem u svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu.
18. studenoga 2026.