Papa Lav XIV. - Crkva ne tolerira antisemitizam

Kratki odgovor: Papa Lav XIV. primio je u četvrtak, 22. listopada 2026. godine, izaslanstvo Američkog židovskog odbora u Vatikanu. U govoru je poručio da Katolička crkva ne tolerira antisemitizam i da se protiv njega bori na temelju samog Evanđelja, te je pozvao obje zajednice da zajednički odbacuju svaki oblik vjerske i etničke mržnje. Susret se odvio na dan liturgijskog spomena svetog Ivana Pavla II, pape koji je desetljećima prije gradio dijalog između kršćana i Židova.

Što je papa poručio izaslanstvu

Prema prijenosu Vatican Newsa, Lav XIV. je u govoru rekao da je nužan dio te predanosti odbacivanje svakog oblika vjerske i etničke mržnje i diskriminacije. Zahvalio je onima koji grade iskrene i poštovanjem utemeljene odnose između židovske i kršćanske zajednice, a izaslanstvo je pozvao da zajedno djeluje na zaštiti ljudskog dostojanstva i na promicanju pravde.

Spomen na Nostru aetate i Ivana Pavla II.

Susret je održan uoči obilježavanja 60. godišnjice dokumenta Nostra aetate, kojim je Drugi vatikanski sabor 1965. godine prvi put u povijesti Crkve službeno odbacio tvrdnju da su Židovi kao narod kolektivno odgovorni za Isusovu smrt, otvorivši time put desetljećima dijaloga koji traje do danas. Papa je naglasio da Crkva "ne tolerira antisemitizam i bori se protiv njega, na temelju samog Evanđelja". Prisjetio se i govora koji je sveti Ivan Pavao II. uputio Odboru 1995. godine, u kojem je rekao da dijalog između kršćana i Židova mora pronaći izražajan oblik u životu obje zajednice. Spomen svetog Ivana Pavla II. Crkva slavi baš 22. listopada, pa je papa poveznicu s njegovim radom na izgradnji židovsko-katoličkog prijateljstva spomenuo izravno. Dodao je da se taj iskorak iz 1965. ne smije uzeti zdravo za gotovo, nego da ga svaka generacija mora iznova potvrđivati djelima, a ne samo riječima.

Razlike ne smiju prerasti u neprijateljstvo

Lav XIV. je upozorio da razlike u mišljenjima između zajednica nikada ne smiju dovesti do predrasuda i neprijateljstva, jer takvi stavovi, prema njegovim riječima, nagrizaju moralne temelje društva. Izaslanstvu je poručio da u svijetu obilježenom nasiljem i nepovjerenjem bratstvo među zajednicama postaje posebno hitna zadaća, te da zajedničko svjedočanstvo kršćana i Židova može doprinijeti mirnijem svijetu. Papa u govoru nije izravno spominjao aktualne sukobe na Bliskom istoku, no poruka stiže u razdoblju kada se napetosti oko rata u Gazi prelijevaju i na odnose između židovskih i kršćanskih zajednica izvan same regije.

Što se od zajednica traži u praksi

Papa nije ostao samo na općim porukama. Pozvao je obje zajednice da zajedno djeluju na nekoliko polja:

• zaštiti ljudskog dostojanstva
• služenju siromašnima
• zaštiti vjerske slobode
• promicanju pravde i mira

Takav naglasak na zajedničkom djelovanju, a ne samo na izjavama o dobroj volji, obilježio je i ranije susrete rimskih prvosvećenika s Odborom, jedne od najstarijih židovskih organizacija koja redovito održava audijencije u Vatikanu. Delegacije Odbora primali su i Benedikt XVI. i Franjo, pa je četvrtak nastavak prakse koja traje kroz više pontifikata, bez obzira na to koliko su se okolnosti u svijetu mijenjale od jednog susreta do drugog.

Zašto je ovo važno za hrvatske vjernike

Hrvatska katolička zajednica rijetko ima priliku čuti detaljan papin govor upućen baš židovsko-katoličkom dijalogu, a ovaj je održan u trenutku kada se u svijetu bilježi porast antisemitskih incidenata povezanih s ratom na Bliskom istoku. Poruka iz Vatikana da se razlike u stajalištima o politici ne smiju pretvoriti u mržnju prema cijeloj zajednici izravno se odnosi i na rasprave koje se vode u Hrvatskoj, gdje se povremeno javljaju slična pogrešna izjednačavanja. Za vjernika koji želi slijediti papin poziv, poruka je jasna: dijalog se ne gradi jednom izjavom, nego svakodnevnim odnosom prema susjedu drugačije vjere.

Papini govori ove vrste rijetko dolaze do širih hrvatskih medija, pa ostaju gotovo nepoznati i onima koji redovito prate crkvena zbivanja. Upravo zato vrijedi zapamtiti središnju poruku ovog susreta: odbijanje mržnje prema drugoj zajednici nije tema koja se prepušta diplomatiji ili crkvenim poglavarima, nego svakodnevna odluka svakog vjernika kad bira riječi o ljudima druge vjere ili podrijetla. Župne zajednice koje organiziraju susrete ili predavanja o međureligijskom dijalogu mogu se, prema papinim riječima, pozvati na dugu tradiciju koja seže od Nostre aetate do današnjeg dana.

Izvori

• Vatican News - Pope to American Jewish Committee: 'We reject together all forms of hatred'