U Mariji Bistrici 13. susret štovatelja Božjeg milosrđa

Kratki odgovor: U nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici u subotu, 17. listopada 2026., održan je 13. nacionalni susret štovatelja Božjeg milosrđa. Euharistijsko slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup Marko Medo uz tridesetak svećenika, a program je uključivao poklonstvo relikvijama svetaca povezanih s pobožnošću Božjeg milosrđa i križni put bistričkim kalvarijem. Susret je dio obilježavanja 95. godišnjice prvog velikog Isusovog očitovanja Božjeg milosrđa svetoj Faustini Kowalskoj, objavljuje Informativna katolička agencija (IKA).

Misno slavlje i poklonstvo relikvijama

Organizator susreta bila je Koordinacija štovatelja Božjeg milosrđa, koja okuplja skupine posvećene toj pobožnosti iz cijele Hrvatske. Okupljanje se tradicionalno održava sredinom listopada u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, najvećem hrvatskom marijanskom hodočasničkom mjestu, koje svake godine primi stotine tisuća hodočasnika iz cijele zemlje i susjednih biskupija. Osim biskupa Mede, misu je koncelebriralo oko trideset svećenika, što govori o rasprostranjenosti ove pobožnosti u hrvatskim župama. Liturgijsko pjevanje izveo je dječji zbor Marijine zvjezdice pod vodstvom Antonele Palić, dok je orguljašku dionicu preuzela Ana Gracin.

Tijekom slavlja vjernici su se poklonili relikvijama prvog stupnja svete Faustine Kowalske, svetog Ivana Pavla II. i blaženog Michała Sopoćka, te relikviji drugog stupnja blaženog Alojzija Stepinca. Poklonstvo relikvijama prvog stupnja, koje uključuju dio tijela ili tjelesnih ostataka svetaca, u hrvatskim je svetištima rijedak događaj i obično privlači vjernike iz više biskupija. Nakon mise program je nastavljen križnim putem bistričkim kalvarijem, koji su predvodili predstavnici skupina štovatelja Božjeg milosrđa iz različitih dijelova Hrvatske, a slavlje je zaključeno zajedničkom molitvom pobožnosti Božjeg milosrđa. Okupljenima se na kraju mise obratio poljski svećenik Andrzej Wośko, koordinator Koordinacije štovatelja Božjeg milosrđa.

Što je biskup Medo poručio u homiliji

Biskup Medo homiliju je utemeljio na Isusovim riječima iz Evanđelja po Ivanu o ljubavi koja daje snagu u nevolji, nadovezujući se na encikliku svetog Ivana Pavla II. Dives in misericordia, encikliku pape Franje Dilexit nos te apostolsko pismo pape Leona XIV. Magnifica humanitas. Tim izborom povezao je učiteljstvo triju posljednjih papa u jedinstvenu poruku o milosrđu kao središtu kršćanskog života.

Upozorio je na opasnost svijeta koji živi ubrzano, zarobljen ekranima i bez unutarnjeg života, te usporedio suvremenu težnju za učinkovitošću bez Boga s biblijskom slikom babilonske kule, gdje se vrijednost čovjeka mjeri moći i učinkovitošću, a ne odnosom prema Bogu i bližnjemu. Poseban naglasak stavio je na odnos milosrđa i tehnologije: po njegovim riječima, milosrđe se ne može digitalizirati, jer traži stvarnu nazočnost, onako kako je Krist stvarno nazočan u euharistiji, a ne zamjenu u virtualnom obliku.

Kao svjedoke milosrđa u teškim okolnostima biskup je spomenuo svetog Maksimilijana Kolbea, koji je u Auschwitzu ponudio svoj život za drugog zatvorenika, i blaženog Alojzija Stepinca, čija je vjera izdržala zatvor i progonstvo. Prema biskupovim riječima, Bistrica i Krakov, Stepinac i Faustina, susreću se u istoj poruci milosrđa, jer obojica svjedoče da se povjerenje u Boga ne gubi ni u najtežim životnim okolnostima. Pozvao se i na sliku kardinala Nguyễn Văn Thuậna o Isusovim takozvanim slabostima, poput zaboravljanja uvreda i radosti nad jednim pronađenim izgubljenim, kao izraze Božje blizine čovjeku, a ne stvarne slabosti.

Pobožnost Božjeg milosrđa i njezini korijeni

Pobožnost koja je okupila vjernike u Mariji Bistrici potječe od viđenja koja je poljska redovnica sveta Faustina Kowalska opisala u svom dnevniku tijekom tridesetih godina 20. stoljeća, nakon što joj se, po njezinu svjedočanstvu, prvi put 1931. u Plocku ukazao Isus kao Milosrdni. Tu je pobožnost u Katoličkoj Crkvi osobito proširio sveti Ivan Pavao II., koji je Faustinu Kowalsku kanonizirao 2000. godine i ustanovio prvu nedjelju po Uskrsu kao Nedjelju Božjeg milosrđa. Sam je papa umro 2005. uoči te nedjelje. Godine 2002., tijekom posjeta Krakovu, posvetio je cijeli svijet Božjem milosrđu u svetištu u Łagiewnikama, gdje su pohranjene Faustinine relikvije. Upravo se ta posveta sprema obnoviti 2027. godine, o čemu je u Mariji Bistrici bilo riječi tijekom ovogodišnjeg susreta.

Zašto je ova godina posebna

Ovogodišnji susret u Mariji Bistrici obilježio je 95. godišnjicu prvog velikog Isusovog očitovanja Božjeg milosrđa svetoj Faustini Kowalskoj u Plocku 1931. godine. Susret je istodobno i početak priprave za 25. godišnjicu posvete svijeta Božjem milosrđu, koju je sveti Ivan Pavao II. izvršio 17. kolovoza 2002. u krakovskom svetištu u Łagiewnikama. Prema objavi IKA-e, sljedeći nacionalni susret zakazan je za 16. listopada 2027., kada će se ta posveta svijeta obnoviti, a Koordinacija štovatelja Božjeg milosrđa u narednoj godini najavljuje daljnje pripravne programe za skupine širom Hrvatske.

Što ovo znači za vjernike

Za vjernike okupljene oko pobožnosti Božjeg milosrđa u Hrvatskoj, susret u Mariji Bistrici ostaje glavna godišnja prigoda za zajedničku molitvu, poklonstvo relikvijama i obnovu veze s duhovnošću koju je širila sveta Faustina. Biskupova poruka o milosrđu koje traži stvarnu nazočnost, a ne digitalnu zamjenu, upućena je i onima koji pobožnost prate samo preko interneta, podsjećajući ih da se molitva Božjeg milosrđa u punini doživljava u zajednici i u sakramentalnom životu župe. Oni koji nisu mogli prisustvovati ovogodišnjem susretu mogu pratiti objave Koordinacije štovatelja Božjeg milosrđa o pripravama za jubilejsku 2027. godinu, kada se u svetištu obnavlja posveta svijeta Božjem milosrđu, i uključiti se u molitvene skupine pri svojoj župi.

Izvori

• IKA - U Mariji Bistrici održan 13. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa