U Sinju znanstveni simpozij o fra Miji Kotarašu

Kratki odgovor: U Dvorani Gospe Sinjske u sinjskom franjevačkom samostanu održan je 7. studenog znanstveni simpozij posvećen fra Miji Kotarašu (1867.-1926.), povodom stote godišnjice njegove smrti. Devet izlagača iz redova franjevaca, svećenika i povjesničara predstavilo je njegov pastoralni, graditeljski, socijalni i politički rad u nizu dalmatinskih župa. Skup su organizirali Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja i sinjski samostan, uz Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu kao suorganizatora, prenosi Informativna katolička agencija (IKA).

Fra Mijo Kotaraš rođen je kao Nikola u pravoslavnoj obitelji u kninskom kraju, a franjevačkim putem i svećeništvom došao je do službi koje su ga odvele kroz veći dio srednje Dalmacije. Njegov životni put, kako je na simpoziju rečeno, bio je neobičan već po podrijetlu, a potom i po širini djelovanja koje je obuhvaćalo župničku skrb, gradnju crkava i škola te zalaganje za siromašne.

Stota godišnjica u Dvorani Gospe Sinjske

Program simpozija vodio je fra Šimun Bilokapić, a skupu su nazočili provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Siniša Balajić, fra Marinko Vukman, te predstavnici lokalne vlasti - sinjski gradonačelnik Miro Bulj i načelnik općine Otok Silvio Norac-Kljajo. Sudjelovanje gradskih i općinskih čelnika pokazuje koliko se Kotarašev rad u svoje vrijeme ispreplitao s javnim životom krajeva u kojima je službovao, ne samo s crkvenim.

Fra Mijo Kotaraš bio je dvaput gvardijan u Sinju, a prije toga i poslije toga djelovao je u Drnišu, Kijevu, Uništima i Imotskom, da bi posljednje godine života proveo u župi Otok-Udovičići. Upravo ta raspršenost službi dala je izlagačima građu za devet različitih, ali povezanih izlaganja.

Devet izlaganja o jednom životu

Povjesničar Marijan Buljan otvorio je skup prikazom Dalmacije s kraja 19. i početka 20. stoljeća, razdoblja narodnog preporoda, stranačkog života i nastanka Kraljevine SHS, u koje je smještena cijela Kotaraševa biografija. Fra Ante Čavka govorio je o njegovu obiteljskom podrijetlu i prvim službama u Drnišu, Kijevu i Uništima, oslanjajući se na župne matice i sačuvana pisma.

Fra Ivan Vuletić predstavio je razdoblje Kotaraševa djelovanja u Imotskom između 1900. i 1905. godine, s naglaskom na pastoralne inicijative i graditeljske zahvate, dok je don Josip Dukić obradio njegovo prvo gvardijanstvo u Sinju od 1905. do 1908., uključujući gradnju sjemeništa. Fra Šimun Bilokapić, voditelj programa, u svom je izlaganju opisao Kotarašev rad u župi Otok-Udovičići između 1908. i 1917. godine, razdoblje obilježeno borbom protiv siromaštva i zelenaštva.

Povjesničar Stipan Trogrlić govorio je o drugom sinjskom gvardijanstvu, od 1919. do 1926. godine, i Kotaraševim planovima za osnivanje Hrvatskoga katoličkog doma, poznatog kao Orlana. Fra Stipica Grgat predstavio je njegov odnos s fra Krstom Odakom, poznatim i kao fra Konrad, i njihovu zajedničku djelatnost u Otoku. Ivan Kozlica analizirao je Kotaraševu političku aktivnost i veze s hrvatskim pravaškim krugovima, a Ante Samardžić zaključio je skup prikazom tiskovnih izvještaja o njegovoj smrti i pogrebu.

Samardžić je pritom citirao rečenicu koja je, prema izlagačima, sažela smjer cijeloga Kotaraševa života: "Radite za Boga i Hrvatsku".

Franjevac koji je gradio škole i branio siromašne

Iz izlaganja se izdvaja slika franjevca čije je svećeničko djelovanje bilo neraskidivo povezano s konkretnim, svakodnevnim potrebama ljudi oko njega - gradnjom crkava, sjemeništa i domova, otporom prema zelenaštvu te zalaganjem za školovanje djece u sredinama koje su u to doba bile među siromašnijima u Dalmaciji. Takav profil seoskog župnika, uključenog i u gospodarski i politički život svoje zajednice, govornici su opisali kao tipičan za franjevce koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća djelovali izvan velikih gradova.

Organizatori su naglasili da arhivska građa o Kotarašu, čuvana u župnim uredima i samostanskim knjižnicama, do sada nije bila sustavno obrađena, pa su izlaganja na simpoziju ocijenjena kao početak opsežnijeg istraživačkog rada, a ne njegov zaključak.

Zašto se njegov lik vraća baš sada

Stota godišnjica smrti prigoda je u kojoj lokalne zajednice često prvi put sustavno progovore o svojim svećenicima iz prošlosti, posebno kada, kao u Kotaraševu slučaju, djelovanje jedne osobe povezuje više župa i dva desetljeća burne hrvatske povijesti. Sudjelovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu kao suorganizatora ukazuje i na to da se tema ne zadržava samo na razini crkvene spomen-svečanosti, nego ulazi i u akademski prostor crkvene povijesti.

Za vjernike u Sinju, Otoku i okolnim mjestima simpozij je prilika da se ime fra Mije Kotaraša, do sada poznato uglavnom starijim generacijama i lokalnim kroničarima, vrati u širu javnost kroz radove koji će, prema najavama izlagača, biti temelj daljnjih istraživanja i mogućeg zbornika.

Izvori

• Informativna katolička agencija (IKA) - U Sinju održan znanstveni simpozij o životu i djelu fra Mije Kotaraša