17. poglavlje
1 Šest dana kasnije, Isus uze sa sobom Petra, Jakova i Ivana njegovog brata, i odvede ih u stranu na jednu visoku planinu.
2 On bi preobražen pred njima: njegovo lice blistaše kao sunce, njegova odjeća postade bijela kao svjetlost.
3 I evo kako im se pokazaše Mojsije i Ilija koji se sastadoše s njim.
4 Posredujući, Petar reče Isusu: » Gospodine, dobro je da smo mi ovdje s tobom; ako ti to hoćeš, ja ću podići ovdje tri šatora, jedan za tebe, jedan za Mojsija, jedan za Iliju. «
5 Dok on još govoriše jedna ih svjetlosni oblak prekri. I evo kako, iz oblaka, jedan glas govoriše: » Ovaj ovdje, moj je Sin mili, onaj kojeg mi se svidjelo izabrati. Slušajte ga! «
6 Čuvši to, učenici padoše ničice, obuzeti jednim velikim strahom.
7 Isus se približi, dodirnu ih i reče: » Probudite se! ne bojte se! «
8 Dižući oči, oni ne vidješe više nikog no Isusa, njega samog.
9 Kad oni siđoše s planine, Isus im dade ovu zapovijed: » Ni riječ ne recite nikome o ovome što ste vidjeli, sve dok Sin čovjekov ne bude uskrsnuo od mrtvih. «
10 A učenici ga ispitivaše: » Zašto dakle pismoznanci govore da najprije treba doći Ilija? «
11 On odgovori: » Sigurno, Ilija treba doći i on će uspostaviti sve;
12 ali, ja vam to kažem; Ilija je već došao, i, umjesto da ga prepoznaju, oni su uradili s njim što su htjeli. Sin čovjekov također će patiti od njih. «
13 Tada učenici shvatiše da im je on govorio o Ivanu Krstitelju.
14 Kad oni stigoše blizu mnoštva, jedan se čovjek približi i reče mu padaj ući na koljena: 15 » Gospodine, smiluj se mom sinu: on je mjesečar i mnogo pati; on često pada u vatru i u vodu.
16 Ja sam ga dovodio tvojim učenicima, ali oni ga nisu mogli ozdraviti. «
17 Uzimajući riječ, Isus reče: » Pokoljenje nevjerničko i izopačeno, do kada ću ja biti s vama? Do kad ću ja vas morati podnositi? Dovedite mi ga ovamo. «
18 Isus zaprijeti zloduhu, koji iziđe iz djeteta, i ono bi izliječeno od tog časa.
19 Tada učenici, priliživši se, rekoše mu nasamo: » A mi, zašto mi nismo mogli njega istjerati? «
20 On im reče: » Zbog siromaštva vaše vjere. Jer, usitinu, ja vam to kažem, ako jednog dana vi budete imali vjeru veliku poput zrna goruščice, vi ćete reći ovoj planini: Pređi odavde onamo, i ona će prijeći. Ništa vama neće biti nemoguće.
21 I potom, ta vrsta zloduha neće se moći izgnati, osim molitvom i postom.
22 Kad oni bijahu se skupili u Galileji, Isus im reče: » Sin čovjekov će biti izručen u ruke ljudima; oni će ga ubiti;
23 trećeg dana, on će uskrsnuti.« I oni biše duboko ožalošćeni.
24 Kad oni bijahu stigli u Kafarnaum, oni koji ubiru dvodrahme istupiše prema Petru i rekoše mu: » Je li vaš učitelj ne plaća dvodrahme? «
25 » Da «, reče on. Kad Petar bi došao u kuću, Isus, pretječući ih, reče njem: » Kakvo je tvoje mnijenje, Šimune? Kraljevi zemaljski, od koga ubiru prireze i poreze? Od svojih sinova ili od stranaca? «
26 I kad mu on odgovori: » Od stranaca «, Isus mu odgovori: » Stoga, sinovi su slobodni.
27 Ipak, da ne bi prouzrokovali sablazan u tih ljudi, idi onamo k moru, baci udicu, uhvati prvu ribu koja zagrize, i otvori joj usta: naći ćeš ondje jedan stater. Uzmi ga i daj ga njima, za mene i za sebe. «
Prijevod: Tomislav Dretar (Wikizvor, CC BY-SA 3.0); dopune iz javno dostupnih prijevoda.